Ne, ni crni hleb sa ćumurom nije tako dobar kao što se čini
Ne, ni crni hleb sa ćumurom nije tako dobar kao što se čini

Video: Ne, ni crni hleb sa ćumurom nije tako dobar kao što se čini

Video: Ne, ni crni hleb sa ćumurom nije tako dobar kao što se čini
Video: Najgluplji glupi vic na svetu 2024, Marš
Anonim

Oni koji idu na hodočašće u određene pekare-kafiće (nekada jednostavno "poslastičarnice", ali ako ih ne zovete tako danas zaslužuju niske ocjene u gastronomskoj svjetovnosti), do šik ili lošeg pekara koji ide u supermarket, oni kako bi saznali kakav je okus tog okusa.sivi kruh koji viri zen s polica.

Da, jer je crni hljeb u trendu, kao i interesovanje za alternativna brašna. Da sam ANSA-in naslovnik, sada bih napisao: „The crni hleb to the ugalj “.

I to uprkos cijeni po kilogramu, koja u prosjeku ide od 6,50 do 8 eura, protiv 3-4 €/kg kruha od durum pšenice. U osnovi duplo više.

Za rijetke koji još nisu čuli za njega: drveni ugljen je ostatak drva koji se spaljuje na visokim temperaturama iu atmosferi praktički bez kisika.

ugalj
ugalj

U vekni, lepinji za hamburger, pici, keksima, kroasanima, trendi pekari i poslastičari koriste biljni ugljen u prahu.

Da bi se razumjeli, dodaju i ovu vrlo tamnu prašinu u tijesto pored pravog brašna. Što nije jeftino, daleko od toga da kilogram "crnog brašna" košta oko 25 evra po kilogramu.

ugalj u testu
ugalj u testu

I zato što bi, osim originalne boje, bilo više. Stavljanje crnog hljeba u centar scene također bi bila vrhunska nutritivna svojstva drvenog uglja: probavljivost, kolesterol pod kontrolom, sposobnost apsorpcije plinova koja ograničava otečeni želudac i žgaravicu.

Po ovom pitanju, odnosno o činjenici da je to zaista lijek za zdravlje, danas se vraća Repubblica / National Geographic, koji se potrudio da konsultuje neke stručnjake.

Pa, odnosno loše, jer ne donosi dobre vesti. Biljni ugalj za ishranu nije tako dobar kao što se veruje i treba ga konzumirati s oprezom.

U međuvremenu, ne smatra se čak ni sastojkom već dodatkom, bojom: kodno ime E153. Toliko da u prekomorskim pekarama ne možete pronaći crni kruh ili kroasane. FDA (američka agencija koja se bavi sigurnošću hrane), strahujući da sadrži kancerogene supstance kao što je benzopiren, nikada nije dozvolila njegovu upotrebu u hrani.

EFSA, europski ekvivalent FDA, ima drugačije mišljenje, prema kojem biljni ugljik u minimalnim dozama nema štetnih učinaka na naše zdravlje.

Zatim, mrko-crno tijesto više nije svarljivo niti sprječava zatvor. Tačnije, efekat postoji, ali se ne percipira čak ni tako blag.

Nadalje, budući da je vrlo porozna supstanca, stvara probleme djeci jer blokira hranjive tvari neophodne za rast. Ne samo njima, već i dijabetičarima ili onima s disfunkcijom štitne žlijezde, jer, objašnjava National Geographic:

“Radi gotovo kao ljepilo: u našem stomaku veže sve oko sebe. Otrovi, naravno, ali i lijekovi i hranjive tvari. Oni koji uzimaju lijekove koji spašavaju život trebali bi konzumirati drveni ugalj nakon najmanje 1-2 sata“.

Zaključak je da, bez nepotrebnog uzbunjivanja, s obzirom na to da brioš, sendvič od hamburgera ili tamna pizza svako malo sigurno ne škodi, konzumaciju drvenog uglja treba ograničiti unatoč neodoljivim nijansama sive.

I iznad svega, zbog naše voljene svjesne konzumacije, niko više ne vapi za lijekom za sve i čudesnim svojstvima.

Preporučuje se: